Na današnji dan 1920. u dalekom Vladivostoku rođen je Juli Borisović Briner, svetu kasnije poznatiji kao JUL BRINER, čovek neverovatne biografije, vrhunski glumac, muzičar i zabavljač čemu je verovatno zaslužno njegovo romsko poreklo.
Nakon što je Julov otac, Boris Briner, napustio porodicu, majka Marusja Blagovidova ga sa sestrom Verom odvodi u Kinu i upisuje u hrišćansku školu da bi se 1934. Preselili u Pariz.
U Parizu mladi Briner započinje svoju karijeru pevanjem romskih pesama i sviranjem na gitari po pariskim noćnim klubovima često u duetu sa Aljošom Dimitrijevićem. 20 godina kasnije njih dvojica su objavili i album romskih pesama. Nastupao je i kao akrobata u cirkusu.
Po izbijanju 2. Svetskog rata, sele se u Ameriku gde Jul Briner, zbog fenomenalnog glasa radi kao spiker na radiju Glas Amerike, dok istovremeno počinje da glumi na Brodveju i da radi kao model.
Kada je reč o pozorišnoj karijeri ostaće upamćen po ulozi sijamskog kralja Mognuta u brodvejskoj predstavi Kralj i ja, koju je izveo neverovatnih 4626 puta. Kada je ovo delo snimljeno kao film dobio je Oskara za najboljeg glumca, a za televizijsku ekranizaciju dobio je nagradu Toni.
Na filmu je napravio inpresivnu karijeru igrajući u antologijskim filmovima, „Deset božijih zapovesti“, „Anastazija“, „Sedmorica veličanstvenih“, dok u „Braći Karamazovi“ pored maestralne uloge peva i romske pesme.
U ekranizaciji „Bitke na Neretvi“, Veljka Bulajića ostvario je fenomenalnu ulogu komandira inženjerskog voda koji minira most na Neretvi.
1970. godine se aktivirao i postao jedna od uticajnih figura u romskom pokretu, pokušavajući da poveže i organizuje Rome iz celog sveta. Bio je učesnik 2 svetska kongresa Roma i doživotni počasni Predsednik Međunarodne romske Unije od 1977 do smrti 1985.
Ženio se 4. Puta, ima dvoje bračne dece, jedno vanbračno i dvoje usvojenih.
Pored glume i muzike, bio je i pisac i poznati umetnički fotograf.
Nagrada za najboljeg glumca na festivalu u Vladivostoku nosi ime Jula Brinera i dodeljuje se svake godine.
Andrija Janičijević