15.11.2014, Mreža mira – Dekada socijalne inkluzije Roma 2005 – 2015

15.11.2014, Mreža mira – Dekada socijalne inkluzije Roma 2005 – 2015

Posljednju fazu “Dekade socijalne inkluzije Roma 2005-2015“ Bosna i Hercegovina dočekuje bez ijednog zaposlenog Roma u državnim institucijama.

Pet romskih koordinatora pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH čiji zadatak je, između ostalog, bio da koordinišu saradnju između institucija vlasti na svim nivoima i romskih udruženja, prije par mjeseci prestali su da rade.

Adnan Šubert, sad već bivši koordinator za Rome pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, izjavio je da je prestankom rada romskih koordinatora BiH poslala lošu sliku ostalim zemljama članica “Dekade”. Da apsurd bude veći, Bosna i Hercegovina će ove godine preuzeti ulogu predsjedavanja “Dekadom socijalne inkluzije Roma”, koja okuplja devet zemalja jugoistočne i centralne Evrope koje su svojim uključivanjem u Dekadu iskazale spremnost i političku posvećenost da se bore protiv siromaštva, isključivanja i diskriminacije Roma.

O efektima pridruživanja Bosne i Hercegovine međunarodnom projektu „Dekada socijalne inkluzije Roma 2005-2015“ razgovaralo se i na “doručku sa novinarima“, koji su krajem januara u Banjaluci organizovali Helsinški parlament građana i Fondacija Cure. Učesnici doručka jednoglasno su ocijenili da su Romi, iako najbrojnija nacionalna manjina u BiH, i nakon šest godina od pridruživanja “Dekadi“ i dalje izloženi velikom siromaštvu i diskriminaciji u svim oblastima života.

Tako je članica Udruženja Roma “Veseli brijeg“ iz Banjaluke Šaha Ahmetović navela da je u Banjaluci priliku za zaposlenje dobilo samo pet Roma, dok nekoliko visokoobrazovanih mladića i djevojaka bezuspješno pokušavaju da se zaposle.

Ona je rekla da je grad Banjaluka izgradio sedam stanova za romske porodice, dodajući da u gradu “ima još 30 porodica kojima je neophodno riješiti ovo pitanje“. Kao pozitivan primjer rada na unapređenjuu položaja romske populacije Ahmetovićeva je navela da je u Banjaluci riješen problem prosjačenja, te da su sva romska djeca upisana u osnovnu školu, 15 u srednju, a šestoro ih studira, dok i dalje nijedno dijete nije upisano u vrtić.

Odnos vlasti prema romskoj nacionalnoj manjini

Aktivniji odnos i angažman vlasti na poboljšanju položaja romske nacionalne manjine u BiH započinje 2002. godine imenovanjem Odbora za Rome pri Vijeću ministara BiH, koji djeluje kao savjetodavno tijelo Vijeća. Sljedeći korak bio je usvajanje Strategije BiH za rješavanje problema Roma 2005. godine, a tri godine poslije, 3. jula 2008. godine, usvojen je i Akcioni plan za rješavanje problema Roma iz oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite. Iste godine u septembru, Bosna i Hercegovina potpisala je Deklaraciju o pristupanju projektu “Dekada socijalne inkluzije Roma 2005 – 2015“.

Svi ovi dokumenti obavezuju institucije vlasti na jedan sistemski i planski način rješavanja problema Roma, ali i na osiguranje finansijskih sredstava potrebnih za realizaciju zacrtanih planova.

Na državnom nivou u budžetu bi trebalo svake godine osigurati 1,5 miliona maraka za realizaciju Akcionog plana za rješavanje problema Roma. Dinamika finansiranja jeste uspostavljena, ali izostaju vidljiviji rezultati.

Predstavnici romskih udruženja upozoravaju da je stopa zaposlenosti Roma u javnim organima i dalje niska, da je siromaštvo među Romima četiri puta veće od nacionalnog prosjeka, da stambeno zbrinjavanje ne ide željenim tempom, te da i dalje veći broj romske djece neredovno pohađa osnovnu školu, što značajno utiče na mali broj učenika koji nastavljaju srednjoškolsko ili univerzitetsko obrazovanje.

Dodajmo tome i činjenicu da BiH još nije implementirala presudu Evropskog suda u slučaju Sejdić i Finci, što značajno sužava prostor za participaciju Roma u političkom životu BiH, odnosno onemogućava kandidovanje Roma za pozicije člana Predsjedništva ili delegata u Domu naroda BiH.

O Romima

Romi su najbrojnia nacionalna manjina u BiH. Prema popisu iz 1991. godine u BiH je živjelo oko 8000 Roma.

Procjene Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, a nakon što je ovo tijelo provelo proces evidentiranja Roma, govore da u BiH ima između 30 i 40 hiljada Roma, dok prema procjenama Institucije ombudsmana u BiH živi oko 50 hiljada Roma, od kojih najveći broj njih živi na teritoriji tuzlanskog kantona.

Stambeno zbrinjavanje

Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, do januara 2013. godine, za stambeno zbrinjavanje Roma ukupno je uloženo 12 miliona maraka čime su izgrađene 162 stambene jedinice u 55 opština.

S druge strane, predstavnici romskih udruženja, kada je riječ o stambenom zbrinjavanju, upozoravaju na komplikovane i duge procedure, neriješene imovinske odnose, zloupotrebe od strana organa vlasti i netransparentnost u realizaciji ovih projekata.

Kada je riječ o obrazovanju, u 2012. i 2013. godini na državnom nivou nisu izdvojena nikakva finansijska sredstva za podršku obrazovnih potreba Roma. Sredstva koja izdvajaju nadležna ministarstva obrazovanja na entitetskom i kantonalnom nivou nisu dovoljna da podrže upis, pohađanje i završetak škole sve romske djece.

Ovi podaci iznijeti su u Specijalnom izvještaju o položaju Roma u BiH koji je pripremila Institucija Ombudsmana za ljudska prava BiH. Specijalni izvještaj o položaju Roma u Bosni i Hercegovini, dostupan je web stranici Institucije ombudsmana: http://www.ombudsmen.gov.ba

Piše: Helsinški parlament građana Banjaluka

http://www.mreza-mira.net/8017-dekada-socijalne-inkluzije-roma-2005-2015

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>