9.11.2014, BUKA – Romi u BiH: između predrasuda i diksriminacije

9.11.2014, BUKA – Romi u BiH: između predrasuda i diksriminacije

Romi su najbrojniji među 17 nacionalnih manjina. Pretpostavlja se da u BiH živi oko 80 000 Roma.

U Evropskoj uniji živi između 10 i 12 miliona Roma, što ih čini najbrojnijom nacionalnom manjinom u ovom dijelu svijeta.  I u našoj zemlji, Romi su najbrojniji među 17 nacionalnih manjina. Pretpostavlja se da u BiH živi oko 80 000 Roma.

Kao narod bez matične države, Romi su vijekovima tražili svoje mjesto pod suncem. U državama u kojima su se nastanjivali, Romi su bili žrtve progona, prisilne asimilacije i genocida.

Danas se Romi u Bosni i Hercegovini, ali i ostalim evropskim zemljama, suočavaju sa problemima obespravljenosti, diskriminacije i marginalizacije. Kako bi se povećala inkluzija Roma u društvo i poboljšao njihov ekonomski i socijalni položaj, vlade Centralne i Istočne Evrope pokrenule su međunarodni program „Dekada Roma 2005 – 2015“.

Bosna i Hercegovina se 2008. godine pridružila Dekadi Roma, obavezavši se time na rješavanje pitanja kao što su omogućavanje izbora Roma u državna tijela, rješavanje problema iz oblasti stanovanja, zdravstvene zaštite, zapošljavanja i obrazovanja, te na borbu protiv diskriminacije i predrasuda prema Romima.

Sve zemlje učesnice Dekade – Bugarska, Mađarska, Makedonija, Rumunija, Slovačka, Srbija, Hrvatska, Češka, Crna Gora, Bosna i Hercegovina – usvojile su nacionalne planove rada, u kojima su određeni ciljevi za svaku od prioritetnih oblasti. Materijalnu i stručnu pomoć za projekte regionalne saradnje, kao i za implementaciju Nacionalnih planova, pružaju institucije Evropske Unije, kroz IPA fondove, te druge međunarodne organizacije.

Od 1. juna ove godine, BiH treba da predsjedava Dekadom Roma , što je povod za osvrt na proteklih 5 godina učešća u ovom međunarodnom programu i pitanje – Koliko se zaista položaj Roma u našoj zemlji poboljšao u ovom periodu?

Studenti su ponos romske zajednice u Banjaluci

Adnan Šubert, predsjednik Udruženja Roma „Veseli brijeg“ iz Banjaluke, već nekoliko godina aktivno radi na rješavanju problema romske populacije u Bosni i Hercegovini, kroz projekte međunarodnih organizacija i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.  Inače je apsolvent Engleskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu u Banjaluci, kao jedan od 6 studenata kojima se romska zajednica u Banjaluci ponosi.

 U banjalučkom naselju Veseli brijeg živi oko 60 romskih porodica, među čijim članovima je 6 studenata, 15 srednjoškolaca i 31  osnovac. Obzirom da je obrazovanje Roma jedan od najvećih problema ove populacije, ovolikim brojem učenika i studenata može se pohvaliti malo koja romska zajednica.

Kada je u pitanju stambeno i zdravstveno zbrinjavanje, kao i socijalna pitanja Roma koji žive u Banjaluci, Šubert ističe da su ih do sada uspješno rješavali najviše zahvaljujući naporima pojedinaca.

„S pravom  mogu reći da nije bilo gospođe Šahe Ahmetović, Romkinje i članice Udruženja, koja je do prošle godine radila u Centru za socijalni rad, kada je nakon 40 godina službe otišla u penziju, ne bi bilo ni mnogih prava Roma. Drugačije je kad imate nekog svog od Roma na tako bitnoj poziciji, sa koje može da promijeni nešto na bolje i poboljša uslove za Rome“, kaže Šubert.

Dodaje da su svi Romi u Banjaluci zdravstveno osigurani, što je, kako kaže, veliki uspjeh ne samo za Banjaluku, nego i za cijelu Bosnu i Hercegovinu, pošto malo koja zajednica u svijetu može time da  se pohvali.

„I to je sprovedeno u saradnji sa gospođom Ahmetović i u saradnji sa gradskim vlastima prethodne vlasti, gospodina Dragoljuba Davidovića, koji je svojevremeno dobio i titulu Romskog ambasadora u Strazburu“, ističe Šubert.

BiH bez ijednog Roma  zaposlenog u državnoj upravi

Do prošle godine, Adnan Šubert je radio pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, kao jedan od 5 regionalnih koordinatora za Rome u okviru programa Dekada Roma. Zadužen za prostor Republike Srpske i Unsko-sanski kanton, Adnan je imao zadatak da koordiniše aktivnosti romskih udruženja i predstavnika lokalnih vlasti sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, u cilju bolje procjene potreba Roma na terenu.

„Sve to je prestalo prvog oktobra prošle godine, sa obrazloženjem Ministarstva da je projekat prestao i da oni nemaju ni finansijska sredstva, niti bilo kakav drugi način da nas uvrste u piramidu zaposlenih, jer mi nismo nikad bili zaposleni pri Ministarstvu, niti smo bili državni službenici. Načelni plan je bio da nas preuzme Ministarstvo, što se, nažalost, nije dogodilo“, priča Šubert.

Apsurdno je, ističe Šubert, što Bosna i Hercegovina od 1. juna ove godine treba da predsjedava 9 zemalja Dekade Roma, bez ijednog Roma zaposlenog u državnoj upravi, u javnim institucijama, u lokalnim ili kantonalnim vlastima.

„ A imamo kapacitete za tako nešto. Konkretno, u Banjaluci imamo 6 studenata, od kojih je jedan diplomirao i završava master.“, kaže Šubert.

On navodi i primjer Odsjeka za nacionalne manjine u Banjaluci, u kojem ne radi niko iz reda nacionalnih manjina.

„Imate masu takvih slučajeva ne samo u Banjaluci, već i širom BiH, a moramo priznati da je bolje kada imate nekog pripadnika svoje ili neke druge nacionalne manjine, jer ti ljudi, ako su na  pozicijama, bolje razumiju položaj onoga ko im pokuca na vrata i već unaprijed znaju njegove probleme, tako da će ih lakše rješavati.“

Osvrćući se na neuspjehe Dekade Roma u Bosni i Hercegovini, Šubert kaže da ključni problem stane u dvije riječi – namjensko trošenje.

 „Da su sredstva trošena namjenski, da se sve radilo u korist krajnjih korisnika, danas bi Romi bili u savršenim životnim uslovima, imali bi socijalno i zdravstveno osiguranje, poslove, škole, vrtiće, i sve drugo što je potrebno za normalan život, ali, nažalost, i kroz svoje terenske obilaske i kroz svoj rad kao predsjednik udruženja ovdje u Banjaluci, vidio sam da od kompletnog koncepta Dekade može da bude nešto, ali da do sada nije postignuto mnogo“, kritičan je Šubert.

Diskriminacija Roma u političkom životu

Adnan Šubert nije pripadnik niti jedne od političkih stranaka. Položaj nacionalnih manjina dodatno je otežan upravo zbog nemogućnosti kandidovanja njihovih predstavnika na najviše političke funkcije. Javnosti je već dobro poznat slučaj Sejdić-Finci u kojem je presuda Evropskog suda za ljudska prava donesena još 2009. godine, ali se i dalje ne provodi. Provođenje presude Sejdić-Finci ujedno je i uslov za dalje napredovanje Bosne i Hercegovine u procesu pridruženja Evropskoj Uniji.

„Diskriminacija postoji i po pitanju zapošljavanja. Vidjećete izostanak volje poslodavaca da zaposle, ne samo Rome, nego i ostale pripadnike nacionalnih manjina. Nažalost, još uvijek se radi onaj prećutni sistem zapošljavanja, po nekom od ključeva, da li je u pitanju nacionalni ili stranački, a mi ne pripadamo ni jednom ni drugom“, zaključuje Šubert.

Od 300 Roma koji žive u Banjaluci, samo 0,3 odsto ih je zaposleno, i to nisu stalni poslovi, već poslovi bez sigurnosti, koji preko noći mogu da se ugase.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH izdvaja sredstva za subvencioniranje zapošljavanje i samozapošljavanja Roma. Međutim, ta sredstva, kaže Šubert, nisu znali iskoristiti ni Romi, ni poslodavci.

Udruženje Roma „Veseli brijeg“ trenutno radi na projektu koji za cilj ima podršku i izgradnju kapaciteta Roma i ostalih manjina po pitanju pisanja projekata, biznis planova i aktivnog traženja posla. Projekat se finansira od strane Evropske unije, iz sredstava IPA fonda, u saradnji sa lokalnom zajednicom, Gradom Banjaluka.

 „Ovakav vid podrške je potreban, jer lokalna zajednica i zavod za zapošljavanje ne prepoznaju ovaj problem. Čak ni u CISO centrima nisu uspjeli da iznađu dovoljnu podršku i kapacitete za držanje takvih edukacija, tako da smo mi to preuzeli na sebe. Zahvaljujem UNDP-ju, Evropskoj uniji i Gradu Banjaluka, koji je sufinansirao ovaj projekat“, kaže Šubert.

Uspjeh inicijative iz Lukavca

U blizini Tuzle, nalazi se opština Lukavac, u kojoj živi preko 2000 Roma, u 6 romskih zajednica, u veoma teškom socio-ekonomskom položaju. Veliki broj djece se ne školuje zbog nedostatka osnovnih sredstava, a preko 50% Roma nema zdravstvenu zaštitu. Žive u trošnim kućercima od kojih neki čak nisu ni priključeni na komunalnu infrastrukturu i električnu mrežu.

Krajem prošle godine, Udruženje „Nova romska nada“ pokrenulo je inicijativu usmjerenu prema lokalnim strukturama vlasti, odnosno prema opštinskom vijeću, da se u 2014. godini u opštinskom budžetu formira budžetska stavka namijenjena za provedbu nacionalnih akcionih planova, u okviru programa „Dekada Roma 2005 – 2015“.

Sredstva za pomenute akcione planove trebalo bi da izdvajaju svi nivoi vlasti, međutim, to se provodi sporadično i u simboličnim iznosima.

Početkom marta ove godine, inicijativa Udruženja „Nova romska nada“ postigla je uspjeh. Evropska unija odobrila je 430.000 KM za stambeno zbrinjavanje Roma. Na taj iznos, opština Lukavac dodala je još 60.000 KM. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice odobrilo je 100.000 KM takođe za stambeno zbrinjavanje Roma i 30.000 KM za poboljšanje komunalne infrastrukture. Opština Lukavac je i na taj iznos dodala 40.000 KM. Sve ukupno, za Rome Lukavca u ovoj godini predviđena je realizacija projekata u vrijednosti od 660.000 KM.

Motivisani uspjehom svoje inicijative, članovi Udruženja nastavljaju rade na rješavanju ostalih problema sa kojima se romska zajednica Lukavca susreće, a kojih je, nažalost, i dalje mnogo.

Dekada Roma planirana je do 2015. godine, ali nadajmo se da time neće prestati interes za položaj ove nacionalne manjine u zemljama koje učestvuju u ovom programu. Poštivanje manjinskih i ljudskih prava spada u temeljne evropske vrijednosti i ne bi smjelo da bude ograničeno rokovima, niti finansijskim sredstvima.

Predstavnici manjina u institucijama sistema zasigurno najviše mogu učiniti za svoje zajednice, zbog čega se Romima i drugim nacionalnim manjinama mora omogućiti da se politički organizuju i angažuju. To nije tek uslov za napredovanje BiH na svom evropskom putu, nego civilizacijska obaveza svake države koja želi pripadati 21. vijeku.

Autor: Milica Plavšić

http://www.6yka.com/novost/52580/romi-u-bih-izmedu-predrasuda-i-diksriminacije

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*