Intervju za Novinsko-informativnu agenciju Roma</br> sa dr.sc. Danijelom Vojakom

Intervju za Novinsko-informativnu agenciju Roma
sa dr.sc. Danijelom Vojakom

(Asistent, znanstveni suradnik)

,,PRAVDA NE OSVETA“

 

U organizaciji Romskog informativnog centra i udruženja Kali Sara 27. maja 2013.godine u Sarajevu je održana međunarodna konferencija o stradanjima Roma u Drugom svetskom ratu i ratu u BiH (od 1992-1995.god.), na kojoj su veoma važna izlaganja o stradanjima Roma u Nezavisnoj Državi Hrvtaskoj izneli najugledniji Romi i ne-Romi – poznavaoci ove problematike.

Veliki publicitet je dobilo zapaženo izlaganje dr. sc. Danijela Vojaka iz Zagreba (Republika Hrvatska), koji je prezentovao činjenice o genocidu nad Romima u II svetskom ratu. Dr. sc, Danijel Vojak je doktorirao na zločinima genocida nad Romima za vreme Drugog svetskog rata.

To je bio razlog što smo, inspirisani njegovim izlaganjem, zamolili dr.sc. Danijela Vojaka da za naš elektronski list NIAR kaže kakav je i koliki bio udeo čelnika NDH u suludom ubilačkom nagonu pogroma nad nevinim i nedužnim Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

 

  • Doktore Vojak, genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima izvršen na tlu Jugoslavije tokom Drugog svetskog rata – po broju žrtava i metodama umorstva spada u najmonstruznije događaje u novijoj istoriji. Zašto se odigrao genocid baš na tlu Nezavisne države Hrvatske?

dr. sc. Danijel Vojak: Uistinu, za vrijeme Drugog svjetskog rata na prostoru tadašnjih pronacistističkih država, posebice Pavelićeve Nezavisne Države Hrvatske i Nedićeve Srbije, bio je izvršen genocid nad Romima i holokaust nad Židovima.

No, istodobno, srpsko stanovništvo našlo se na udaru rasnih zakona Nezavisne Države Hrvatske, te je, shodno tome, bilo progonjeno, mučeno i ubijano.

  • Da li je NDH planirana i pripremana još pre izbijanja Drugog svetskog rata?

dr. sc. Danijel Vojak: Ukoliko mislite na to da li je ideja o uspostavi samostalne hrvatske države bila prisutna u hrvatskoj javnosti prije Drugog svjetskog rata, onda je potrebno reći kako je takva ideja bila prisutna vrlo rano među hrvatskim intelektualcima i političarima. No, ideja o uspostavi NDH formirala se unutar ustaškog nacionalističkog političkog pokreta predvođenog Antom Pavelićem. Međutim, potrebno je istaknuti kako je ustaški pokret nastao kao reakcija na nestabilna politička zbivanja u Kraljevini Jugoslaviji krajem 1920-ih, a podržavan je od strane drugih država, posebice fašističke Italije i profašističke Mađarske. Ustaše su se tijekom 1930-ih neuspješno nastojali nametnuti kao snažna politička opozicija hrvatskim i projugoslavenskim političarima, no u tome su imali malo uspjeha. Njihova militantna organizacija nastala na fašističkom modelu djelovanja i sa terorističkim akcijama nije uživala potporu hrvatskog stanovništva. Tih godina je HSS predvođen V. Mačekom gotovo u potpunosti zadobio potporu hrvatskog naroda. No, ustaškom pokretu išlo je u korist politička nestabilnost jugoslavenskih vlada temeljena na stalnom sukobu beogradske središnjice s ostalim dijelovima države, posebice Hrvatskom. Banovina Hrvatska može se smatrati neuspješnim pokušajem rješenja takve nestabilnosti. Osim toga, ustaškom pokretu išle su u korist i međunarodne nestabilne političke prilike, posebice od izbijanja Drugog svjetskog rata. Uslijed vojne okupacije Jugoslavije u travanjskom ratu 1941. i Mačekovog odbijanja preuzimanja vlasti, te u talijansko – njemačkom dogovoru i potpori, malen broj ustaša preuzima vlast u Hrvatskoj i proglašava NDH. Ono što je uslijedilo bila je potpora političkog, crkvenog i ekonomskog dijela hrvatskog stanovništva.

  • Da li povezanost i saradnja između predstavnika Katoličke crkve i ustaškog pokreta egzistira od dana proglašenja NDH?

dr. sc. Danijel Vojak: Da, postojala je suradnja između predstavnika Katoličke crkve i ustaškog pokreta. No, i danas postoje prijepori u historiografijama i široj javnosti oko ocjene takve suradnje. Moje je mišljenje kako je teško jednostrano ocijeniti takvu suradnju, posebice imajući na umu složenost političko – vojno – crkvenih prilika za vrijeme Drugog svjetskog rata. Jedan dio katoličkog svećenstva sudjelovao je u okrutnim progonima nehrvatskog stanovništva, posebice na području nasilnog prekrštavanja, mučenja i ubijanja. No, drugi dio hrvatskog katoličkog svećenstva se odupirao i kritizirao takvu suradnju s ustaškim vlastima, te je surađivao s antifašistima, ili sudjelovao u zaštiti i spašavanju nehrvatskog stanovništva. Dopustite da ukratko opišem slučaj Antuna Medvena, koji je u razdoblju između dva svjetska rata djelovao kao župnik u Vojnom Križu (malom naselju istočno od Zagreba), koji se prethodno zainteresirao za proučavanje romske kulture, tradicije i vjere. Osim, što je jedan od prvih u hrvatskoj znanosti i kulturi koji se bavio navedenim temama, on je u travnju 1940. u Odri (tada malom naselju u blizini Zagreba) prvi održao bogoslužje na romskom jeziku.

 Početkom Drugog svjetskog rata kratko vrijeme je obavljao dužnost ustaškog tabornika, zbog čega je nakon kraja rata u Bjelovaru bio osuđen na smrtnu kaznu. No, zbog peticija stanovništva Križa u kojima oni spominju kako je za vrijeme rata nastojao zaštiti nehrvatsko stanovništvo od ustaškog progona, kazna mu je smanjena na osamnaest mjeseci. I sada se nameće pitanje kako ocijeniti njegovo djelovanje? Moje je mišljenje kako je potrebno svaki slučaj odnosa određenog hrvatskog svećenika prema ustaškim vlastima zasebno sagledavati i analizirati.

  • Kako bi ste definisali logor Jasenovac?

dr. sc. Danijel Vojak: Logor Jasenovac, kao i ostali slični logori u NDH i izvan nje, mogu se jedino negativno definirati i shodno tome ocijeniti. Osobno bih ga ocijenio kao simbol zla i mržnje jednog vremena. Danas se dio povjesničara međusobno „sukobljava“ oko njegove definicije, tj. da li je on bio radni ili istrebljivački logor. Takve rasprave ne smatram nimalo produktivnima, ponajviše jer se iz fokusa analize često potiskuje njegove nevine žrtve, kao da su oni bili sekundarni (manje važan) dio logora. Dovoljno je čuti ili pročitati samo nekoliko rečenica s preživjelim logorašima.

  • Zvanična politika bivše Jugoslavije je sve učinila da Srbi ne govore o pretrpljivom genocidu, da ga zaborave, da se ne prebroje. Zašto do danas nije utvrđena puna i prava istina o ustaškom logoru Jasenovac?

dr. sc. Danijel Vojak: Nije mi poznato takva službena politika jugoslavenskih vlasti nakon 1945., tj. nisam je mogao pronaći u mojem istraživanju, kao i istraživanju drugih relevantnih znanstvenika. Također, nisam dovoljno upoznat s odnosom jugoslavenskih vlasti prema Srbima oko pitanja potiskivanja zločina nad njima.

Međutim, ukratko bih se osvrnuo na pitanje potiskivanja genocida među Romima nakon Drugog svjetskog rata. O ovome je i dalje premalo istraživano i pisano. Stradanje Roma za vrijeme Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj, kao i u ostalim dijelovima bivše Jugoslavije, Europe i svijeta, dugo je bilo zanemarivano, potiskivano, marginalizirano, umanjivano i nepriznato. Romi su za vrijeme tog rata ostali bez većine svoje obrazovane inteligencije. Osim toga, uzimajući u obzir romsku kulturu i tradiciju, posebice u odnosu na pamćenje traumatičnih događaja, kao i nedovoljni interes neromskog stanovništva, došlo je do „zaboravljenog genocida“. I danas je ovaj proces „zaboravljanja“ prisutan u mnogim zemljama, a među njima je i Hrvatska, gđe tek u novije vrijeme postoje određena znanstvena istraživanja o ovoj temi.

  • Zašto u toku rata narodnooslobodilačka vojska nije pokušala da oslobodi Jasenovac?

dr. sc. Danijel Vojak: Još jedno sporno i nedovoljno istraženo pitanje u historiografijama, posebice u zemljama bivše Jugoslavije. Ne bih htio ulaziti detaljnije u analizu ovog pitanja, ponajprije jer se njime nisam bavio. Također, kao povjesničar moram odbaciti potrebu špekuliranja i „naknadne pameti“ zašto antifašisti nisu „htjeli“ ili „mogli“ „osloboditi“ ovaj monstruozni logor.

  • Da li su Vam bili dostupni svi arhivi prilikom Vašeg istraživačkog rada, jer za mnoge krvave događaje saznajemo tek sada, najčešće nezvanično. Da li je bilo problema doći do dokumenata, i šta za Vas znači ćutaje o zločinima?

dr. sc. Danijel Vojak: Arhivi u Hrvatskoj jesu otvoreni za istraživače. No, prilikom istraživanje teme povijesti Roma problem nije predstavljao otvorenost ili zatvorenost arhiva, već sređenost njihovih dokumenta. Drugim riječima, prilikom analize arhivske građe velik problem čini izostanak sumarnih i analitičkih inventarnih popisa građe, te nedovoljna stručna (arhivistička) pomoć prilikom istraživanja, jer se niti sami arhivisti nisu susretali sa zahtjevima za istraživanjem ove građe. Također, problem je predstavljala (i predstavlja) nedovoljna financijska i materijalna pomoć za istraživanje ove tematike od strane hrvatskih institucija

Često sam se u svom radu, a to činim i danas, pitao da li je veći zločin nad Romima počinjen za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada su progonjeni mučeni i ubijani, ili nakon rata, kada se o tim zločinima nije istraživalo, pisalo, niti ih priznavalo. Moj trenutni odgovor na ovo iznimno teško pitanje je kako su oba zločina vrlo slična i kako se protiv njih svi mi moramo boriti  –  zajedno.

  • Zašto tragična brojka smrti, započeta u Hrvatskoj, teži za da minimizira broj žrtava?

dr. sc. Danijel Vojak: Ne bih se mogao složiti da je izvor minimaliziranja broja žrtava samo u Hrvatskoj, jer su takvi postupci bili primjetni, u nekima i puno izraženiji, i u drugim zemljama bivše Jugoslavije. Takav proces minimaliziranja žrtava Drugog svjetskog rata podjednako je negativan kao i pokušaji preuveličavanja broja žrtava. Licitiranje brojem žrtava, bez detaljnijih znanstvenih analiza, gotovo u potpunosti banalizira tragičnost stradanja žrtava.

No, ukoliko se osvrnem na razloge zašto se u Hrvatskoj minimalizira broj žrtava stradalih u Drugom svjetskom ratu, onda moram spomenuti potpuno pogrešan pristup ovom i dalje osjetljivom, ponajprije političkom, pitanju. Taj rat brojeva započet ubrzo nakon završetka rata doveo je do pseudo-intelektualnog i sirovog političkog „nabacivanja količine“ (kvantitativne) krivnje za rat. Istodobno, neki znanstvenici spominju postojanje tabua vezanog za žrtve nakon Drugog svjetskog rata. U takvom neznanstvenom i ograničavajućem ozračju ponovno se zaboravilo najvažnije od svega, a to su – žrtve. Razni političari i slični „znanstvenici“ mašući nedovoljno utemeljenim pseudo-znanstvenim istraživanjima umanjivali su, ili povećavali, broj žrtava pojedine skupine stanovništva.

Istodobno, neke skupine stanovništva, poput Roma, bile su potpuno potisnute iz fokusa. Uklanjanje dvije nule ili dodavanje tri nule je dovelo do potpunog zanemarivanja žrtava i njezino svođenje na broj, ili na nesuvislu političku polemiku.

I danas u Hrvatskoj postoji nedovoljno istraženo i suviše ispolitizirano pitanje broja žrtava za vrijeme Drugog svjetskog rata, kao i broj žrtava nakon njega. Političari i znanstvenici, ovisno o ideološkom obrascu, uoči obilježavanja stradanja stanovništva u Jasenovcu i Bleiburgu (Križnom putu), iniciraju često bespoštedne i besmislene polemike.

  • Zašto Josip Broz Tito nije nikada posetio spomen područje Jasenovac?

dr. sc. Danijel Vojak: Na ovo pitanje nemam odgovor, jer se njime nisam bavio. Istodobno, ne želim špekulirati s razlozima zašto nije došao, kao ni što to ustvari znači u tom kontekstu. Istaknuo bih kako je spomen područje Jasenovac otvoreno 1960-ih godina, a moje je mišljenje kako se ono trebalo otvoriti puno prije.

  • Srbi, Jevreji i Romi su došli u poziciju da su krivi zato što su istrebljivani. Krivica im se nameće zato što žele da ustanove koliko ih je stradalo u genocidu. Šta kažete na to?

dr. sc. Danijel Vojak: Osobno se nisam još susreo „oči u oči“ sa osobom koja ima takav način pristupa žrtvama, smatrajući ih krivima za svoje istrebljenje. U takvom kontekstu razni znanstveni i neznanstveni tekstovi čine dio onoga što nazivamo „historijskim revizionizmom“, a među njihovim predstavnicima ima i onih koji se ponajprije usmjeravaju na „omalovažavanje“ značaja žrtve i ublažavanje (oslobođivanje) krivnje njihovim progoniteljima. Takvi autori prisutni su i u hrvatskoj historiografiji, no danas u potpuno marginalnom broju. Oni u osvrtu na romske žrtve u NDH navode kako nisu stradali u velikom broju te kako su stradali zbog svog kriminalnog djelovanje, a ne radi rasnih razloga. Ovakve teze smatram potpuno pogrešnima i temeljenima na nerazumijevanju i nedovoljnoj istraženosti određene problematike, a kod nekih se može postaviti pitanje nepoštivanja ratnih žrtava. Nažalost, i dalje su prisutna takva promišljanja u dijelu hrvatske javnosti, kojima je potrebno ponajprije suprotstaviti relevantna znanstvena istraživanja.

  • Dosta ste pisali i govorili o genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima. Zna se da su Srbe, Jevreje i druge zločinci ubijali, da su pravljeni nekakvi spiskovi i davana nekakva objašnjenja, a Rome su ubijali u vagonima i uništavali čitava njihova sela. Da li je postavljeno pitanje njihovog obeštećenja?

dr. sc. Danijel Vojak: U svom istraživanju usredotočio sam se ponajprije na stradanja romskog stanovništva u NDH, tako da se ne smatram dovoljno meritornim za analizu stradanja drugih žrtava u ratu. Stoga, ograničio bih se samo na pitanje odšteta i Roma.

I danas ostaje pitanje zašto do toga nije došlo, kao i da li je potrebno i u zemljama bivše Jugoslavije ponovno istaknuti ovo pitanje. Osobno smatram kako je svim romskim žrtvama i njihovim nasljednicima potrebno pravedno obeštećenje. Ukoliko se postavi pitanje da li se eventualna odšteta može dati samo preživjelim romskim žrtvama, odgovorio bih kako iznimno malen broj onih Roma koji su preživjeli rat i danas živi. No, unatoč tome potrebno je obeštećenje pružiti njihovim nasljednicima, ako ne i cjelokupnim romskim zajednicama. Organiziranje posebnih radnih tijela unutar pojedinih međunarodnih organizacija zasigurno bi doveo do usuglašavanja mehanizma obeštećenja. Istodobno, kao određeni preduvjet u obeštećivanju Roma nužna su znanstvena istraživanja, kao i podrška šire javnosti.

  • Šta bi ste mogli da kažete o sporazumu Tito-Vili Brant?

dr. sc. Danijel Vojak: Brandt i Tito su 1974. sklopili ovaj sporazum u kojim se dio sporazuma odnosi i na pitanja reparacija, no nisam se pobliže bavio ovim sporazumom.

  • Gospodine Vojak, recite zašto su samo neki hrvatski pisci obrađivali temu ustaškog genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima, dok su drugi ovu temu prećutali? Da li je osećanje straha jedini razlog?

dr. sc. Danijel Vojak: Nisam siguran u razloge ovakvog prešućivanje kod nekih hrvatskih znanstvenika. Volio bih vjerovati kako se radi o neznanju, ili nemotiviranosti u istraživanju ove teme. No, zasigurno je na njih imalo znatan utjecaj političko i ideološko opredjeljenje.

  • Kako su se i na koji način ubijali Romi?

dr. sc. Danijel Vojak: Romi su u stradavanju dijelili sudbinu drugih žrtava za vrijeme Drugog svjetskog rata. Bili su progonjeni, mučeni i ubijeni samo zato što su smatrani rasno neprihvatljivima.

  • Šta za Vas znači ćutanje o zločinima?

dr. sc. Danijel Vojak: Kao što sam i ranije spomenuo, prešućivanje ili potiskivanje zločina nad Romima (kao i bilo kojim drugim žrtvama) smatram podjednako monstruoznim kao i sam čin izvršenja zločina nad njima. Ono što se mora pružiti žrtvi to je njezino dostojno poštivanje.

  • Koji dokaz postoji da su ustaše praktikovali genocid ili hladnokrvo pobili 80.000 Roma?

dr. sc. Danijel Vojak: Upitno je koliko je Roma ubijeno na području zemalja bivše Jugoslavije, a tako i na području Nezavisne Države Hrvatske.

Romi nisu stradavali jedino u Jasenovcu, već i drugim ustaškim logorima, kao i u logorima u tadašnjoj Nedićevoj Srbiji. Romi su stradavali u čistkama određenih područja, ali i kao borci NOP-a.

Postoji mnoštvo dokaza o ubijanju Roma, od svjedočanstva preživjelih Roma i ne-Roma, izvornih dokumenta državnih i loklanih vlasti, itd…

  • Zbog čega su ustaške vlasti smestile Rome u koncentracione logore?

dr. sc. Danijel Vojak: Ustaške vlasti su slijedile nacistički model deportacije i istrebljenja Roma u logorima, a pritom su kao zakonski temelj koristile rasne zakone.

  • Postoji li neki dokaz da su korišćene gasne komore i krematorijumi (peći) za svrhu ubijanja ljudi u Jasenovcu?

dr. sc. Danijel Vojak: Ovim pitanjem se osobno nisam bavio.

  • Ako Jasenovac nije bio logor smrti, koja je bila njegova prava svrha?

Dr. sc. Danijel Vojak: Već sam ranije spomenuo kako je dio znanstvenika i političara ispolitiziralo ovo pitanje zaboravljajući žrtve u logorima. Jasenovac je bio logor u kojem su mnogi mučeni i ubijeni,  te ga se jedino može smatrati logorom smrti.

  • Šta je sa čuvenim gasom ciklon-B?

dr. sc. Danijel Vojak: Ovim pitanjem se osobno nisam bavio, no to je bila još jedna u nizu (možda i najmonstruoznija) metoda ubijanja u mnogim nacističkim logorima.

  • Kako je moguće čuvati takav program masovnog ubijanja u tajnosti od Roma koji čekaju na svoju egzekuciju? Kako to da ni Papa, ni Vatikan, ni Međunarodni Crveni Krst, ni saveznička vojno obaveštajna služba nisu za to znali?  

dr. sc. Danijel Vojak: Ovim pitanjem se osobno nisam bavio. Smatram neuvjerljivim teze nekih znanstvenika kako se o nacističkom sustavu istrebljivačkih logora saznalo tek krajem rata.

  • Koliko je zapravo Roma umrlo u ustaškim logorima tokom celog rata?

dr. sc. Danijel Vojak: Ponavljam kako je upitno koliko je Roma ubijeno na području Nezavisne Države Hrvatske. Malo se ljudi u Hrvatskoj time bavilo. Spomenuo bih hrvatsku povjesničarku Narcisu Lengel Krizman koja je 2003. u knjizi o stradanju Roma u Jasenovcu 1942. donijela podatke o stradanju oko 8500 Roma, dok je na trenutnom popisu Spomen područja Jasenovca navedena brojka od 16.173 stradalih Roma.

Neki drugi znanstvenici spominju broj stradalih Roma od nekoliko tisuća do 100.000 Roma. Moja istraživanja o stradanju Roma u NDH su u tijeku, no mislim da je broj stradalih Roma veći od službenog broja iz Jasenovca. Jedan dio Roma nije dospio u Jasenovac već je bio ubijen u drugim logorima, ili na drugim područjima (npr. znatan broj Roma stradao je na širem karlovačkom području 1941. i 1942.godine).

  • Kako su umrli?

dr. sc. Danijel Vojak: Ustaške vlasti su slijedile nacistički model: prvo su popisale Rome na određenom mjestu, zatim je slijedila deportacija i likvidacija u logorima i izvan njih. Jedan dio Roma ubijen je izvan logora.

  • Kakva je razlika između svejedno 120.000 Roma ili 80.000 umrlih Roma u logorima Jasenovačlog kompleksa?

dr. sc. Danijel Vojak: Mišljenja sam kako je podjednako monstruozno i genocidno da li je ubijeno 8.000, 80.000 ili 120.000 Roma. Svaki Rom, kao i svaka druga žrtva, koji je ubijen zbog svoje rase, podjednako oslikava zloćudnost ustaškog (nacističkog) režima vlasti.

  • Mnogi preživeli Romi “Logora Smrti” kažu da su videli kako tela stavljaju u jame i spaljuju. Koliko je mnogo benzina korišćeno da bi se izvela takva akcija?

dr. sc. Danijel Vojak: Ovim pitanjem se osobno nisam bavio.

  • Mogu li tela da sagore u jami?

dr. sc. Danijel Vojak: Ovim pitanjem se osobno nisam bavio.

  • Zašto su koncentracioni logori imali krematorijume i peći?

dr. sc. Danijel Vojak: Težilo se učinkovitosti i racionalnosti u ubijanju. Na ljude (žrtve) se gledalo kao na određene brojeve (kvote) koje treba što prije dosegnuti (ispuniti) i time ostvariti rasno čisto društvo.

  • Mogu li krematorijumi raditi 100%  od vremena?

dr. sc. Danijel Vojak: Ovim pitanjem se osobno nisam bavio.

  • U proseku, koliko mnogo pepela ostane od spaljenog leša?

dr. sc. Danijel Vojak: Ovim pitanjem se osobno nisam bavio.

  • Ako je više desetina hiljada ljudi pretvoreno u pepeo od ustaša, šta se desilo sa tolikim pepelom?

dr. sc. Danijel Vojak: Ovim pitanjem se osobno nisam bavio.

  • Zločini genocida nad decom su zločini za koje nema pokajanja. Da li su na celom okupacionom području Evrope samo u ustaškoj nezavisnoj državi Hrvatskoj postojali dečiji konclogori i koliko je poklano i masakrirano dece?

Dr. sc. Danijel Vojak: Ovim pitanjem se osobno nisam bavio, no neki znanstvenici poput Vas, su puno meritorniji za odgovor na ovo pitanje.

  • Da li su saveznici za vreme rata slikali Aušvic iz vazduha, pokazavši bilo kakve znake krematorijuma u zoni operacija?

dr. sc. Danijel Vojak: Ovim pitanjem se osobno nisam bavio.

  • Šta je Međunarodni Crveni Krst imao da kaže o celom ,,holokaust” izdanju?

dr. sc. Danijel Vojak: Ovim pitanjem se osobno nisam bavio.

  • Šta o svim brojnim fotografijama i filmskim trakama navodno uzetih iz nemačkih logora pokazuju omršavljeni leševi? Zar su lažni?

dr. sc. Danijel Vojak: Ovim pitanjem se osobno nisam bavio.

  • Kakva je uloga Vatikana tokom vremena u kojem je 2.500.000 Roma u logorima Trećeg Rajha bilo navodno istrebljeno?

dr. sc. Danijel Vojak: Ovim pitanjem se osobno nisam bavio.

  • Koji dokaz postoji da je Andrija Artuković izdao naređenje da se pobiju Romi?

dr. sc. Danijel Vojak: Ustaške vlasti su nastojale istrijebiti Rome i time zauvijek riješiti „cigansko pitanje“.

  • Na Zagrebačkom procesu 1986.godine Andrija Artuković, ministar unutrašnjih poslova NDH, je oslobođen presude za zločine genocida. Da li je toj presudi doprineo krunski svedok Bajro Avdić – Rom iz Zenice, ili Josip Vrhovec, koji je tada bio visoki funkcioner u SFRJ? Da li je taj process bio lažiran zbog toga što je Andrija Artuković bio agent FBI?

dr. sc. Danijel Vojak: Ovim pitanjem se osobno nisam bavio.

  • Da li su ustaški zločini genocida nad Romima zločini protiv čovečnosti sa predumišljajem?

dr. sc. Danijel Vojak: Ovo pitanje ponajprije je namijenjeno pravnim stručnjacima.

  • Krivci nisu pozvani na odgovornost. Pravda nije zadovoljena. Vaš komentar?

dr. sc. Danijel Vojak: Iz Vašeg pitanja mogu se izvući odgovori: pravda nije zadovoljena, a žrtve su još jedanput ponižene i zaboravljene.

  • Zašto žrtve genocida nisu obeštećene?

dr. sc. Danijel Vojak: Unaprijed se želim ograditi od ovoga pitanja iz dva razloga: ono je ponajprije pravno pitanje, a ovim pitanjem se nisam posebno bavio. Neki navode kako je jugoslavenska država dobila ratnu odštetu od strane nacističkih i fašističkih zemalja, no odšteta nije bila usmjerena prema obeštećenju pojedinih skupina stanovništva, već je odštetu, u skladu s prevladavajućom ideologijom, dobilo cjelokupno stanovništvo.

I dalje osobno smatram potrebnim da Romi budu pravedno i odgovarajuće obeštećeni zbog njihovog stradanja u ratu.

  • Zašto na području ustaške genocidne Nezavisne države Hrvatske posle oslobođenja nije izvršena denacifikacija ni u stepenu u kome je izvršena u nacističkoj Nemačkoj ili fašističkoj Italiji?‚

dr. sc. Danijel Vojak: S ovom tezom se ne mogu složiti. Ustaška ideologija ponajprije je očuvana unutar proustaške hrvatske emigracije, a tek u manjem dijelu u hrvatskom stanovništvu. I danas smatram poneku pojavu pronacističkih ideja unutar hrvatskog društva povijesnom retardacijom marginalnih skupina i pojedinaca. Ono što je bitno da se unutar hrvatskog obrazovnog sustava ustaški pokret definira kao profašistički pokret. Upitna je danas korelacija sa shvaćanjem četničkog pokreta kao oblika antifašističkog pokreta u Srbiji, posebice imajući na umu njihov odnos prema nesrpskom stanovništvu za vrijeme Drugog svjetskog rata na području NDH, te suradnju sa fašističkim i nacističkim snagama. No, istodobno nameće mi se pitanje jačanja profašističkih organizacija u europskim zemljama uslijed ekonomske krize i da li je moguće širenje takvih pokreta i u Hrvatskoj.

  • Na listama ratnih zločinaca u arhivu Ujedinjenih Nacija u Njujorku nema imena ustaškog poglavnika Ante Pavelića, ustaškog ,,vojskovođe” Slavka Kvaternika, njegovog sina – patološkog genocidnog zločinca Eugena – Dida Kvaternika, ministra unutrašnjih poslova Andrije Artukovića, zloglasnog komandanta ustaškog logora smrti Jasenovca Maksa Luburića, jednom rečju nijednog ustaškog genocidnog zločinca. Vaš komentar gospodine Vojak?

dr. sc. Danijel Vojak: Nisam upoznat s’ time, no osobno to smatram propustom ove međunarodne organizacije, jer navedene visoke ustaške dužnosnike, kao i one koji su te zločine provodili, smatram odgovornim za izvršenje genocida u NDH.

  • Da li postoje verodostojni dokazi za podizanje optužnice protiv Vatikana i pripadnika katoličkog klera u ustaškoj NDH za zločine genocida nad Romima?

dr. sc. Danijel Vojak: Ovo pitanje je namijenjeno pravnim stručnjacima. Osobno smatram kako je dio katoličkog klera u NDH sudjelovao u genocidu nad Romima.

  • Kroz pacovske kanale, posle sloma ustaške NDH, nadbiskup Stepinac preko mons. Krunoslava Draganovića, pod zaštitom Vatikana, spašava ustaške zločince. Da li je to Draganović radio radi stvaranja rezervi za budućnost?

dr. sc. Danijel Vojak: O ulozi nadbiskupa Stepinca i danas su u hrvatskoj historiografiji otvorena brojna pitanja i polemike.

  • O ekonomaskim posledicama genocida nad Romima u Drugom svetskom ratu malo se zna, a ništa nije urađeno u cilju obeštećanja žrtava. Nije utvrđena oduzeta imovina od zatočenika u ustaškim logorima, i nije urađeno ništa po pitanju oduzete stoke i inventara, opljačkanih kuća, itd. Vaš komentar gospodine Vojak?

dr. sc. Danijel Vojak: Mogu se samo referirati vezano za romske žrtve u tom ratu. U svojem istraživanju sam naišao na nekoliko dokumenta o oduzimanju romske imovine, koja je zatim prodana seoskom stanovništvu na slavonskom području. Slična istraživanja arhiva mogla bi doprinijeti bolje razumijevanju ekonomskog položaja Roma za vrijeme rata. I ponavljam, potreba pravednog obeštećenja svih stradalih i nedužnih žrtava je obaveza i nadam se da će se pronaći rješenje, kako više ne bi, barem u slučaju Roma, mogli govoriti o „zaboravljenom holokaustu“.

  • U Ujedinjenim Nacijama u Njujorku, u čijim arhivama se nalazi dokumentacija o nacističkim logorima u okupiranoj Evropi u toku drugog svetskog rata (Aušvic, Dahau i drugi), ustaški logor smrti Jasenovac nije ni zabeležen. Vaš komentar?

dr. sc. Danijel Vojak: Nisam upoznat s’ time, no osobno to smatram propustom ove međunarodne organizacije, jer je jasenovački sustav logora odigrao značajnu ulogu u ubijanju brojnih skupina stanovništva.

  • Puna i prava istina  o ustaškom logoru smrti Jasenovac – Stara Gradiška  do danas nije utvrđena. Zašto?

dr. sc. Danijel Vojak: Mislim da sam u prethodnim odgovorima već odgovorio na ovo pitanje.

  • Decenijama je postojala zabrana prebrojavanja. Šta je potrebno uraditi da se ne bi dozvolilo licitiranje romskim žrtvama genocida u ustaškom logoru smrti Jasenovac?

dr. sc. Danijel Vojak: Organizirati sustavno znanstveno proučavanje stradanja Roma u NDH, posebice putem zajedničkih radnih skupina povijesnih i drugih znanstvenika iz zemlja bivše Jugoslavije, kao i drugih relevantnih međunarodnih stručnjaka.

  • Šta se dešava sa istoričarima koji opovrgavaju postojanje holokausta u logoru Jasenovac?

dr. sc. Danijel Vojak: Osobno ih smatram lošim povjesničarima.

  • Da li su te taktike uspešne u ućutkivanju revizionista?

dr. sc. Danijel Vojak: Ne razumijem pitanje. Revizionistička djela je potrebno pratiti, ponajprije kako bi se na njihove teze moglo argumentirano odgovoriti.

  • Da li se može reći da je istina o Jasenovcu zakopana u nepravdi?

dr. sc. Danijel Vojak: Jednim dijelom se može i to reći.

  • Od kakve je koristi holokaust priča o romskom narodu danas?

dr. sc. Danijel Vojak: Nisam Rom i stoga ne mogu meritorno odgovoriti na ovo pitanje. No, kao znanstvenik koji se bavi ovim pitanjem u kontekstu odnosa ne-romskog prema romskom stanovništvu, te kao osoba koja poštuje romski narod i njihovu kulturu, povijest i tradiciju, mislim da se o stradanju Roma u Drugom svjetskom ratu treba više govoriti i između samih Roma. Stradanje se nikada se smije ponoviti. Istraživati do činjenica je moto mog Instituta, a to smatram i svojevrsnim vlastitim ciljem vezano za ovo područje. Želim svoje dijete naučiti kako ono ne smije pripadati onoj većini koja šutke prolazi pored mučenja i ubijanja manjina, pritom govoreći kako su oni to zaslužili. Anticiganizam koji je temelj za nacističko i ustaško proganjanje Roma u Drugom svjetskom ratu nije završio s prestankom ovog rata, već se javlja i danas u pojedinim (europskim) zemljama. Potrebno je odlučno se suprotstaviti takvim idejama, i to ponajprije snagom argumenata, a nikako sile.

  •  Kao hrvatski doktor nauka, šta bi ste preporučili svim našim narodima i nacionalnim manjinama na novim prostorima bivše Jugoslavije?

dr. sc. Danijel Vojak: Kao povjesničar i znanstvenik, volio bih vidjeti bolje i šire međusobno razumijevanje većinskih naroda prema pripadnicima svih nacionalnih manjina. Treba shvatiti kako postojanje nacionalnih manjina na određenom prostoru nije prepreka većinskom društvu u iskazivanju njihove kulture, tradicije i vjere, a da se to isto primjeni i prema manjinskim pripadnicima. Učiti o kulturi onoga druga treba shvatiti kao šansu za bolje upoznavanje i sebe samoga…

Bajram Haliti, glavni i odgovorni urednik

Dr Ante Pavelic  Hitler i Kancelar

Dr.Ante Pavelić, poglavnik Adolf Hitler, diktator nacističke Nemačke (firer i kancelar) N.D.Hrvatske

Ante Pavelic i Benito Musolini

Dr. Ante Pavelić, poglavnik N.D. Hrvatske              Benito Musolini, lider Nacional fašističke partije

Andrija Artukovic

Dr Andrija Artuković, ministar unutrašnjih poslova N.D. Hrvtaske

slika-prilog3   slika-prilog4

slika-prilog1

slika-prilog2

slika-prilog5

slika-prilog6

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*