MAŠKARTHEMUTNO JURISTIKANO RAMO
E ćhib, moski kultura, muzika, tradicionalno materijalno kultura thaj o holokaust upral e Rroma, si len manajutno than ane planura thaj programura ane sa e ervopake raštre, an save si kerde adekvatne institucie. Pe gasave funde ane Serbia trubun te kerdonpes gasave programura, institucie.
Nacionalno juristikano ramo
O Aćhimos e Republikako e Serbijako laćharel e pozicia e manušenge save si nacionalno minoritura, thaj djangljolpes vi e Rromenge e individualne hakja laćharenoes korrkorikane, a e kolektivno ane jekhori averencar, ano laćharipe e Aćhimosa, krisesa thaj maškarthemutne kontraktencar.
E kolektivno dromesa e kolektivno hakaja le Rromenge prekal pire reprezentantura šaj te len lipe ane varesave pućima e kulturake arakhaimasa, kerutnimasa e edukacijake hakajimatancar thaj te sikljolpes e rromani ćhib e elementoncar e rromane kulturasa.
E krisesa katar o arakhaipe e hakajengo thaj o muklipe e nacionalne minoritetengo, o Nacionalno konzilo le Rromengo le lipe ano anipe e decizijako katar o ćhandipe sar trubul te prezentirilpes e rromani kultura thaj le rromengi historia.
Varnanipe e situacijako
Djaindoj katar e dikhljutne hakaja save asatrel e kultura mukljutne šaj te vakardolpes kaj e Rroma naj len arakhadine kauze te anglalisaren piri kultura
E kultura si funda jekhe identeteske lake trubul te arakhadon butune buća maj anglal love te putavon institucije kaj ka anglalisavel e kerdimaski kultura.te fundisavon neve asocijacije save bi anglalisarena e rromani kultura generalno.
E isutne thaj djiakanutne avdjivesutne institucije
Adjes si kulturne institucije: Matica le Rromengi ano Novi Sad, E asocijacija e artististengi e rrromane pinktorengi, Rromano Pen Centro thaj aver. As jekh katar kode institucie naj len normalne kišle bućake
СТРАТЕГИЈA
за унапређивање положаја Рома у Републици Србији
„Службени гласник РС”, број 27 од 21. априла 2009.
Приредио: Томисалв Јовановић